Rijeka je, napisao je jednom Irvin Lukežić, štreberska cura. A ta
štreberska cura finih manira (kaže se da to dolazi s godinama) ponekad ima
problema s pamćenjem. Poput Leta, rijeke zaborava, Rječina sa sobom odnosi
mnoga sjećanja, mnoge događaje i mnoge ljude. No nešto uvijek ostane uz njeno
korito, neki mali djelić sjećanja koji nas podsjeti na neka druga vremena, na
neke druge ljude. A jedan mali dijelić tog sjećanja je i mala ulica, koja se
nekad zvala Calle S. Crescenzio, a danas
nosi ime Šime Kozičića u starom gradu. A znate li tko je bio taj Šime i čime je
zaslužio ulicu u Rijeci? Ili je i njega i sjećanje na njega gotovo u potpunosti
odnijela Rječina?
Za početak, trebali bi reći da nije Šime, već Šimun. I nije samo
Kožičić, nego je i Benja. A svoje mjesto zaslužio je zbog 6 knjiga. Ali ne bilo
kakvih! Naime u svega šest mjeseci, od 15. prosinca 1530. do 27. svibnja 1531. godine, upravo u Rijeci, otisnuo je najmanje šest glagoljskih knjiga, rariteta u
svjetskim razmjerima. Time je Rijeka zaslužila naslov - kolijevke glagoljskog
izdavaštva.
Benja je tako tiskao Psaltir - molitvenik za privatnu pobožnost
(liber horarum). Zatim tu je Oficij blaženije Devi Marije, Misal hruacki i Knjižice
krsta. Benja je zaslužan i prvo tiskano dijelo iz svjetske povijesti nekog
hrvatskog pisca - Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov, djelo o
rimskim papama i carevima. Posljednja Benjina knjiga otisnuta u Rijeci bio je
priručnik o tome kakav treba biti redovnik: Od bitija redovničkoga knjižice.
Sačuvani primjerci danas krase Zagreb, Dubrovnik, Zadru, Punat i
Ljubljanu, ali i svjetski značajne biblioteke u Rimu, Vatikanu, Londonu,
Oxfordu, Parizu, Beču, Sankt Peterburgu, Moskvi, Odesi, Weimaru i Wroclawu.
Svojom nakladničkom i tiskarskom djelatnošću Kožičić je učinio od Rijeke duhovnu metropolu hrvatskoga glagoljaštva 16. stoljeća. Ali i ne samo to! Svojim djelovanjem, Šimun Kožičić je naš grad uvrstio među najvrsnije europske gradove svoga vremena. Tako je Rijeka, zahvaljujući njegovim naporima, zaživjela kao jedno od središta ranog europskog tiskarstva i izdavaštva! To dostignuće nije samo bitno za nas već i za cijelu Europu. Uostalom, to nam i potvrđuju sačuvani primjerci njegovih knjiga koje se pažljivo i ljubomorno čuvaju u najpoznatijim i najvećim bibliotekama Staroga kontinenta. Tamo su predstavljene kao neke od najvećih vrijednosti europske baština! U
Hrvatskoj se čuva njih mali broj, a Rijeka, nažalost, ne posjeduje niti jednu.
Nema komentara:
Objavi komentar